10. veljače 2022. – Prema Europskoj savjetodavnoj skupini za financijsko izvještavanje (EFRAG) i Odboru za standarde izvještavanja o klimi (CSDB) poduzeća u EU-u nedovoljno kvalitetetno izvještavaju o svojim ESG utjecajima, a posebno vezano za klimu.
Kao centar izvrsnosti za EU taksonomiju i zahtjeve CSRD-a, Oikon je prošle godine proveo istraživanje koje je pokazalo da hrvatska poduzeća moraju ubrzati pripreme za kvalitetno izvještavanje o klimi. Rezultati istraživanja bit će objavljeni u časopisu “Socijalna ekologija” u stručnom radu Andreje Pavlović i Katarine Miler pod nazivom: “Hrvatski obveznici nefinancijskog izvještavanja na prekretnici – što znamo o izvještavanju i komunikaciji klimatskih promjena u hrvatskoj?”
Završno poglavlje ovog rada daje hrvatskim poduzećima jasne smjernice za potrebna poboljšanja u izvještavanju o klimi:
1. Dvostruka materijalnost: poduzeća će morati početi sagledavati i vlastiti utjecaj na klimatske promjene (okolišna i društvena materijalnost), a ne više samo utjecaj klimatskih promjena na njihovo poslovanje (financijska materijalnost). To će iziskivati značajno unapređenje procesa identifikacije materijalnih utjecaja u poduzećima te puno angažiraniji pristup uključivanju različitih skupina javnosti. Poduzeća će tek sagledavanjem utjecaja u različitim vremenskim okvirima dati cjelovitu sliku svojih utjecaja, izgradnje otpornosti i načina prilagodbe i tako si omogućiti sveobuhvatnu procjenu financijskih utjecaja klimatskih promjena na poslovanje.
2. Zahtjevi Delegirane uredbe o Članku 8. Uredbe o taksonomiji podrazumijevaju uspostavljanje procesa prikupljanja vjerodostojnih podataka i sveobuhvatnog sagledavanja konteksta, kao prvog koraka o kojem poduzeća moraju izvijestiti u svojim izvještajima za 2021. godinu, da bi zatim mogla u izvještajima za 2022. godinu objaviti izračune o tri ključna pokazatelja uspješnosti (promet, „CapEx“ i „OpEx“). Ovoj obavezi poduzeća moraju pristupiti izuzetno studiozno, jer će sve pogreške u metodologiji izračuna utjecati i na kasniji tijek izvještavanja, odnosno obavezu naknadnog mijenjanja izračuna, kako bi se osigurala usporedivost između izvještajnih razdoblja.
3. Poduzeća se već sada moraju pripremiti na procjenu usklađenosti svojih djelatnosti s tehničkim kriterijima definiranim Delegiranom uredbom o održivim djelatnostima za ublažavanje i prilagodbu na klimatske promjene. Ova obaveza stupa na snagu 2022. godine za izvještaje iz 2021. godine prema kojoj će poduzeća morati procjenjivati kako svojim djelatnostima doprinose ublažavanju i prilagodbi klimatskim promjenama i nanose li bitnu štetu preostalim okolišnim ciljevima.
4. Bez sagledavanja dvostruke materijalnosti bit će nemoguće procijeniti rizike negativnog utjecaja poduzeća na klimu, a samim time i izradu klimatskih scenarija. Poduzeća će morati sagledati ne samo trenutne klimatske rizike, već i pretpostaviti buduće rizike i sagledati mogući razvoj značajnosti trenutnih rizika u okviru određenog scenarija. Poduzeća će trebati odlučiti i koji će globalni scenarij koristiti kao referentni s obzirom na područje djelovanja i specifičnosti poslovanja kako bi mogla sagledati širu sliku. Sve navedeno je izuzetno zahtjevno i iziskuje posebne stručne kompetencije koje poduzeća u ovom trenu nemaju, a koje će im trebati žele li uistinu koristiti izradu scenarija kao upravljački alat.
Više o našim uslugama za održivost možete pronaći ovdje: link.
