15. veljače 2021. – direktor Oikona, Dalibor Hatić, danas je gostovao na HRT 4 u emisiji Studio 4, gdje je zajedno s Aljošom Pleićem, predsjednikom NO udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske, govorio o obnovljivim izvorima energije i lokalnim zajednicama.
Kakva je uloga obnovljivih izvora energije u lokalnim zajednicama i obrnuto? Jesu li OIE dobri ili loši za okoliš? Koliko su bitna stavka u društveno-ekonomskom smislu? Jesu li fosilna goriva postala alternativni izvori energije ili su i dalje sveprisutna? Kakva je poveznica između poljoprivrednih površina, kamenoloma, saniranih odlagališta i obnovljivih izvora energije? Te koja je budućnost OIE u Hrvatskoj? Pitanja su na koja su stručnjaci g. Hatić i g. Pleić dali odgovore, a u nastavku možete pročitati sažetak.
Uloga OIE projekata je višestruka. Državi takvi projekti omogućavaju proizvodnju domaće zelene energije, čime smanjuju potrebu za uvozom energije, koja u tom slučaju uglavnom i nije zelena, a proizvodnjom električne energije iz obnovljivih izvora ujedno ispunjavamo energetske ciljeve koje smo si kao država i kao članica EU zacrtali.
Danas lokalne zajednice imaju puno veće mogućnosti financiranja, one su glavni pokretači za takve projekte jer prvi vide benefite takvih projekata koji su višestruki. Komunalna naknada koju oni dobivaju od takvih projekata prilično je velika, ali to je samo mali dio benefita. Ujedno su to zabačeniji dijelovi države koji nisu blizu gradova, nemaju razvijen turizam ni poljoprivredu, tako da im je to vrlo korisno. Zatim, otvaraju se radna mjesta, lokalne zajednice dobivaju energetsku rentu od 1 lp/kwh od izgrađenog projekta, te dobivaju sponzorstva i donacije za OIE projekte.
OIE i poljoprivredni razvoj imaju ogroman potencijal za suradnju. Danas u svijetu već ima puno primjera gdje su vjetroelektrane montirane na pašnjacima i na nekim ratarskim kulturama gdje poljoprivrednici ubiru određenu rentu od toga te su ekonomski održiviji. Postoje i kod nas npr. bioplinska postrojenja u uskoj vezi sa stočarstvom (otpadna biomasa), te bio-elektrane gdje se koristi višak toplinske energije u sinergiji s plastenicima i staklenicima, itd.
Pandemija COVID-a ubrzala je energetsku tranziciju i potaknula države da budu više samodostatne pa bi i Hrvatska, koja uvozi 40-ak posto električne energije, trebala poraditi na tome jer potencijala itekako ima. Hrvatska ima idealne prirodne uvjete za cijelu paletu obnovljivih izvora energije, ne samo vjetra i sunca, već i geotermala, bioplina i biomase. I to trebamo iskoristiti. Puno se promijenilo u zadnjih deset godina i sve se više ulaže u obnovljive izvore energije.
U suradnji s lokalnom samoupravom u budućnosti bi se sanirana odlagališta otpada i kamenolomi, koji nisu upotrebljiva za bilo kakvu svrhu, mogli iskoristiti na način da se na njima postave solarni paneli. Isto je moguće i sa javnim parkiralištima.
Alternativni izvori energije danas su zapravo fosilni izvori energije, a ne obnovljivi izvori. U budućnosti će se fosilni izvori koristiti uglavnom kao izvori sirovina za npr. kemijsku i farmaceutsku industriju, a OIE će imati još veću ulogu u proizvodnji energije. Naime, EU se do 2050. obvezala na dekarbonizaciju društva i prestanak ispuštanja stakleničkih plinova u atmosferu. To je vrlo dobra vijest jer time čuvamo vode, tlo, zrak i globalno zdravlje.
