9. listopada 2026. – Europska jegulja (Anguilla anguilla) u slatkim i bočatim vodama hrvatskog priobalja izložena je snažnom ribolovnom pritisku. Autori zato predlažu da se najmanja dopuštena lovna duljina poveća s 35 na najmanje 45 cm. To je jedan od zaključaka rada „Habitat-Driven Population Parameters Insights for European Eel Anguilla anguilla (Linnaeus, 1758) in Croatian Waters”, objavljenog u časopisu Fishes (MDPI). Među autorima rada su Matija Kresonja i prof. Milorad Mrakovčić iz Oikona.
Za istočni Jadran dosad je bilo malo objavljenih podataka o jegulji, osobito o razlikama između rijeka i bočatih voda. Rezultati rada mogu poslužiti kao podloga za plan upravljanja jeguljom u Hrvatskoj i za buduće mjere zaštite.
Istraživanje na 23 lokacije
Podaci su prikupljeni u okviru projekta Praćenje jegulje na kopnenim vodama u sklopu Nacionalnog plana prikupljanja podataka u ribarstvu RH. Od rujna 2023. do srpnja 2024. jegulje su uzorkovane sezonski na 23 lokacije uz obalu. Uzorci su uzeti na Mirni, Raši, Zrmanji, Krki, Cetini i Neretvi, na manjim rijekama poput Dragonje, Jadra, Žrnovnice i Omble, u Vranskom i Prokljanskom jezeru te u lagunama Parila i Ston. Ukupno je obrađeno 678 jedinki. Stručnjaci Oikona sudjelovali su u terenskom istraživanju i uređivanju rada.
Što su pokazali rezultati
Jegulje iz rijeka i one iz bočatih voda razlikuju se. U slatkoj vodi prevladavale su jedinke kojima se spol još nije razvio (42,8 %), a u bočatoj ženke (46,3 %). Najstarija jegulja iz slatke vode imala je 13 godina, a iz bočate 8, no u oba su staništa prevladavale jedinke stare tri do pet godina. Slatkovodne jegulje bile su u boljoj kondiciji i rasle su sporije, ali do nešto veće konačne duljine.
Stopa iskorištavanja u oba staništa iznosi oko 80 %, a ribolovu je izloženo već više od polovice trogodišnjih jegulja. Analiza prinosa po novaku pokazuje da bi lov većih jegulja povećao ulov i ojačao otpornost populacije. Ako se stanje ne popravi u sljedećih tri do pet godina, autori smatraju da bi mogla biti potrebna potpuna zabrana lova jegulje u Hrvatskoj.
Europska jegulja na Crvenom je popisu IUCN-a kao kritično ugrožena vrsta. Tridesetih godina 20. stoljeća u Hrvatskoj se godišnje lovilo oko 100 tona jegulje. U posljednjem desetljeću prijavljeni gospodarski ulov, uglavnom na ušću Neretve, iznosio je manje od jedne tone godišnje. Rekreacijski ribolov jegulje zabranjen je u rujnu 2023.
Rad je nastao u suradnji Oikona, Sveučilišta u Dubrovniku, Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita, Helenskog centra za istraživanje mora iz Grčke, te Uprave ribarstva Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Zahvaljujemo koautorima i lokalnim ribarima koji su pomogli u prikupljanju uzoraka.
Časopis Fishes indeksiran je u bazi Web of Science (SCIE) i svrstan u Q1 u kategoriji Marine & Freshwater Biology, a uredništvo je rad izdvojilo oznakom Editor’s Choice.
Našim kolegama Matiji Kresonji i prof. Miloradu Mrakovčiću čestitamo na objavljenom radu.
Rad je dostupan na poveznici: Link
