Naziv projekta: Istraživanja intersticijske faune (vodenog intersticijskog staništa) rijeke Save na području planiranog DPN-a (Državni prostorni plan) za HE Suhadol, HE Trbovlje i HE Renke
Klijent: HSE Invest d.o.o.
Trajanje: 01/2022 – 04/2023
Lokacija: Hrvatska
Hiporeička zona (HZ) je jedinstveni dinamički ekoton koji se nalazi na granici površinske i podzemne vode te ima višestruku jedinstvenu ulogu u okviru hidroloških, kemijskih, bioloških i metaboličkih procesa, te je procesom filtracije sposobna imobilizirati i transformirati hranjive tvari i onečišćivala, a ujedno je nastanjuje i specifična fauna koja ima ključnu ulogu u procesima autopurifikacije, odnosno samopročišćavanja.
Terenska istraživanja intersticija (hiporeičke zone) rijeke Save na odsječku toka od Litije do Zidanog mosta provedena su na ukupno devet postaja. Istraživanja su provedena tijekom tri cjelodnevna terenska istraživanja u siječnju 2022. godine primjenom klasične metode – Bou-Rouch pumpe. Riječ je o klipnoj pumpi kojom se mogu prikupljati semikvantitativni uzorci. Iako je primjenom ove metode poznata količina vode koja se pomoću klipnog mehanizma izbaci na površinu, nije poznat volumen prostora iz kojeg je fauna podtlakom izbačena na površinu. Uzorci su prikupljeni na dubinama od minimalno 30 do 60 cm. Na lokacijama na kojima nije bilo moguće koristiti Bou-Rouch pumpu na sva tri poduzorka, korištena je dodatno i Karaman-Chappuis metoda. Metoda Karaman-Chappuis učinkovita je na obalama rijeka, posebno na šljunčanim obalama.
Princip metode bazira se na kopanju rupe u sedimentu (šljunku ili pijesku) pomoću rovnice. Intersticijska voda ispunjava rupu te se zatim filtrira kroz mrežu kako bi se prikupili beskralješnjaci koje je donijela struja vode. Ovo je brza i kvalitativna metoda koja ne zahtijeva nikakav poseban uređaj i omogućuje sakupljanje svih vrsta organizama iz intersticija. Ukupno su tijekom svakog terenskog izlaska sa svakog lokaliteta prikupljena tri poduzorka intersticijske faune i vode. Intersticijska voda je tijekom terenskih istraživanja rijeke Save profiltrirana kroz mrežicu veličine oka 100 μm. Prikupljeni pročišćeni uzorci konzervirani su u 96% etanolu, pohranjeni u plastične bočice te otpremljeni u laboratorij na daljnju izolaciju i analizu. Voda preostala nakon filtracije faune korištena je za mjerenje fizikalno-kemijskih parametara: temperatura vode, koncentracija otopljenog kisika u vodi (mg L-1), zasićenje vode kisikom (%), pH vode, električna provodnost vode ili konduktivitet (μS cm-1). Laboratorijske analize vode uključile su određivanje: alkaliniteta, ukupne tvrdoće vode, koncentracije nitrita, nitrata i ortofosfata te kemijske potrošnje kisika (KPK KMnO4).
U laboratoriju na binokularnoj lupi XTL-3400D izolirane su jedinke pojedinih skupina vodenih beskralješnjaka te je utvrđen ukupan broj jedinki u svakom uzorku. Za potrebe mikroskopiranja i determinacije jedinki pojedinih skupina bilo je potrebno izraditi trajne preparate. Potom su jedinke determinirane do najniže sistematske razine potrebne za ostvarivanje cilja istraživanja pomoću specijalističkih ključeva za pojedine skupine.
Kvalitativna i kvantitativna analiza zajednica intersticijske faune je provedena pomoću računalnih programa Microsoft Excel 16 i Primer v.6.1. Podaci o brojnosti jedinki pojedinih svojti intersticijske faune na pojedinim lokalitetima i istraživanim postajama uneseni su u tablice za izračune programa Microsoft Excel 16, gdje je izračunata gustoća jedinki u volumenu profiltrirane vode. Rezultati su prikazani pomoću stupičastih grafova kako bi se usporedila brojnost jedinki i relativni udjeli svojti na pojedinim postajama. Za utvrđivanje raznolikosti zajednica intersticijske faune na pojedinim postajama izračunati su sljedeći indeksi: Margalefov indeks bogatstva vrsta (d), Shannon-Wienerov (H´) i Simpsonov indeks raznolikosti (λ) te Pielouov indeks ujednačenosti (J´), koristeći se programskim paketom Primer v.6.1.
U provedenom istraživanju utvrđeno je ukupno 62 svojte vodenih beskalješnjaka iz 17 viših skupina. Zabilježene su dvije stigobionte ranjive svojte puževa te ukupno četiri vrste rakova iz roda Niphargus, među kojima je vrsta Niphargus spoeckeri koja je ranjiva na listi ugroženih vrsta Slovenije. Provedena analiza sastava i strukture intersticijske faune na istraživanom odsječku rijeke Save ukazuje na prisutnost rijetkih, ugrođenih, ranjivih i endemičnih vrsta među skupinom puževa (Gastropoda) te među rakovima (Copepoda, Ostracoda i Amphipoda). Stoga je istraživani odsječak rijeke Save od Litije do Zidanog mosta s aspekta sastava zajednica intersticija iznimno faunistički zanimljiv i vrijedan dio toka.
