Naziv projekta: Kartiranje flore rijetkih, ugroženih i strogo zaštićenih vrsta šumskih ekosustava
Klijent: JU Nacionalni park Plitvička jezera
Trajanje: 3/2022 – 2/2025
Lokacija: Hrvatska
S ciljem proširivanja znanstvenih spoznaja i praćenja stanja flore šumskih ekosustava Parka, JU Nacionalni park Plitvička jezera i Oikon d.o.o. – Institut za primijenjenu ekologiju proveli su u razdoblju 2021-2025. godine projekt “Kartiranje flore rijetkih, ugroženih i strogo zaštićenih vrsta šumskih ekosustava”.
Kartiranje biljnih vrsta provedeno je kombiniranom metodom terenskog istraživanja i unosom nalazišta pojedinih vrsta prema objavljenim i dostupnim rezultatima dosadašnjih spoznaja. Terenski se rad sastojao u istraživanju svakog kvadranta dimenzija 1 × 1 km, uz evidentiranje vrsta i njihovog unosa u kvadrante. U unosu nalazišta iz dosadašnjih istraživanja, korišteni su podaci iz baze FCD (Flora Croatica Database), iz fitocenoloških snimanja i drugih florističkih istraživanja koja su provedena u šumama Parka, a za koje su priložene koordinate pojedinih snimaka ili opisi točnih nalazišta. Kartiranje vrsta provedeno je na kilometarskoj kvadratnoj mreži u HTRS 96/TM – službenom važećem koordinatnom sustavu Republike Hrvatske. Nacionalni park Plitvička jezera rasprostire se na približno 29 600 ha, što obuhvaća 323 puna ili djelomična kvadranta. Svi oni, barem u jednom dijelu obuhvaćaju šumske površine, a najveći dio je u potpunosti obuhvaćen šumskom vegetacijom. To je standardan način kartografskog prikaza rasprostranjenosti biljnih vrsta, a primjenjuje se u europskim državama i izvješćima koja se u procesu praćenja stanja biljnih vrsta predaju EU.
U Provedbi projekta uzete su obzir ukupno 72 biljne vrste. One su svrstane u sljedeće kategorije: strogo zaštićene vrste (1), ugrožene, a nezaštićene vrste (2), dijagnostičke vrste (3) i ostale vrste (4). Od ukupno 72 vrste, 34 su pripale kategoriji strogo zaštićenih vrsta (od toga je 16 ugroženih), 11 vrsta ima određenu kategoriju ugroženosti (ne pripadaju strogo zaštićenim vrstama), a njih 27 pripadaju skupini vrsta sociološko-dijagnostičkog značenja. Pri odabiru vrsta uzeti su u obzir važeći zakonski propisi RH, FCD, Crvena knjiga i crveni popis ugroženih biljnih vrsta RH, te rezultati objavljenih znanstvenih i stručnih radova i projekata koji obrađuju floru i vegetaciju NP Plitvička jezera, a citirani su u ovom izvješću. Kruščika je do sada zabilježena samo u istraživanju orhideja NP Plitvička jezera (Kranjčev 2004) na ciljanim lokalitetima, a bodljikava veprina je prvi puta ustanovljen na području NP Plitvička jezera. Za vrstu Cypripedium calceolus nisu navedeni kvadranti u kojima je evidentirana zbog njene ugroženosti, ali su podaci poznati nadležnoj službi Parka.
U rezultatima istraživanja predstavljen je popis evidentiranih vrsta s 323 kvadranata, njihov kratki i općeniti opis, rasprostranjenost u NP Plitvička jezera, ugroženost i kartografski prikaz njihove rasprostranjenosti prema pojedinim kvadrantima. Rezultati prikazani u ovom izvješću predstavljaju važan korak u dugoročnom praćenju i zaštiti flore Parka te osiguravaju temeljne podatke za buduće planiranje aktivnosti vezanih uz očuvanje prirodnih vrijednosti ovog jedinstvenog ekosustava. Također, rezultati istraživanja mogu biti od koristi državnim institucijama koje se bave očuvanjem prirode, pružajući temeljne podatke potrebne za donošenje politika zaštite okoliša i odgovarajućih zakonodavnih mjera.
Na analizirajuće rezultate provedenog projekta, preporučene su aktivne mjere za očuvanje rijetkih, ugroženih i strogo zaštićenih vrsta u šumama NP Plitvička jezera, kao i prijedlog metodologije praćenja vrsta s pripadajućim terenskim obrazcem.
Provedba ovog projekta doprinosi sljedećim Ciljevima održivog razvoja:
