Naziv projekta: Kontrola populacije invazivnih vrsta u delti Neretve u sklopu projekta bePrePAred (Interreg IT-HR: Priprema, prilagodba, rekonstrukcija: aktivnosti za promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i otpornosti na katastrofe u talijanskim i hrvatskim osjetljivim ekosustavima)
Klijent: Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije
Trajanje: 05/2025 – 07/2026
Lokacija: Hrvatska
U sklopu projekta bePrePAred provedeno je istraživanje rasprostranjenosti i gustoće populacije invazivne vrste raznolika trokutnjača (Dreissena polymorpha) na području delte Neretve. Istraživanje je provedeno tijekom 2025. godine na ukupno 36 detaljno obrađenih lokaliteta, koji su obuhvatili glavni tok rijeke Neretve, Staru Neretvu, Malu Neretvu, pritoke, rukavce, jezera i druga povezana vodena tijela.
Područje istraživanja i odabir lokaliteta u delti Neretve
Odabir lokacija proveden je kombinacijom više kriterija s ciljem što potpunijeg obuhvata mogućih staništa i realne prostorne rasprostranjenosti vrste na EM POVS području HR5000031 Delta Neretve. U odabiru su korišteni administrativni, ekološki, hidrografski i geomorfološki kriteriji, pri čemu je administrativno obuhvaćeno područje zaštićenog prostora kojim upravlja nadležna javna ustanova, ekološki su uključeni slatkovodni i bočati ekosustavi, hidrografski različiti tipovi vodenih tijela poput rukavaca, uvala, pritoka i matičnih tokova, a geomorfološki tip korita, vrsta supstrata i dubina vodenog stupca.
Dodatni dio lokacija odabran je ciljano prema prisutnosti potencijalno pogodnih mikrostaništa za naseljavanje vrste, uključujući betonirane obale, potporne stupove mostova, brane, betonske i drvene molove, obale učvršćene kamenim nasipima te plutajuće objekte poput plutača, dok je jedna lokacija uključena i na temelju dojave lokalnog stanovništva radi provjere neformalno prijavljene prisutnosti vrste. Uzorkovanje i pregled lokacija provedeni su kombinacijom više terenskih metoda, ovisno o dostupnosti staništa, prozirnosti vode, vrsti podloge i dubinskim karakteristikama pojedinog lokaliteta.
Terenske metode istraživanja populacija trokutnjače
Primijenjene metode uključivale su:
(1) vizualnu pretragu s čamca,
(2) pretragu hodanjem po dostupnim obalnim i plitkim dijelovima,
(3) ronilačku pretragu na sublitoralnim i dubljim staništima,
(4) korištenje bentosne mrežice i bagera za uzorkovanje makrozoobentosa i supstrata.
Kombiniranje više metoda u istraživanjima Dreissena populacija opravdano je činjenicom da različite metode daju najbolji učinak na različitim tipovima staništa, osobito pri razlikama između tvrdih podloga, plićih obalnih zona i dubljih ili manje dostupnih dijelova dna.
Na plitkim i pristupačnim dijelovima lokaliteta školjkaši su traženi vizualnim pregledom podloge i ručnim prikupljanjem, dok je u dubljim dijelovima pregled proveden ronjenjem i neposrednim opažanjem prisutnosti jedinki na prirodnim i umjetnim supstratima. Na odabranim lokacijama provedeno je i uzorkovanje bentosa primjenom bentosne mrežice te bagera radi pregleda podloge, prikupljanja jedinki i potvrde prisutnosti vrste na mjestima gdje vizualna metoda sama po sebi nije bila dostatna. U sklopu istraživanja korištena je i kvadratna bentos mreža („kracer”, 25 × 25 cm) za uzorkovanje školjkaša i procjenu gustoće populacije, izražene kao broj jedinki po metru kvadratnom, gdje su terenski uvjeti to omogućavali. Prikupljeni primjerci vrste D. polymorpha i ostalih zabilježenih školjkaša pohranjeni su u 80%-tni etanol radi očuvanja uzoraka za daljnju laboratorijsku obradu. U laboratoriju su provedena morfometrijska mjerenja duljine, širine i visine ljušture uporabom digitalnog pomičnog mjerila s točnošću očitanja 0,01 mm.
Parametri vode, testna površina i prostorni podaci
Na svim lokalitetima izmjereni su osnovni fizikalno-kemijski parametri vode: temperatura vode, koncentracija otopljenog kisika, zasićenje kisikom, pH vrijednost i konduktivitet. Uz to su zabilježene i glavne značajke staništa, uključujući tip podloge (stijene, kamenje, pijesak, šljunak, mulj, glina, blato), smještaj vodotoka u krajobrazu (livada, šuma, šikara, urbano područje), prisutnost biljaka u i uz vodotok te natkrivenost vodotoka. Takav skup abiotičkih i stanišnih podataka važan je za tumačenje pojavnosti i gustoće populacija Dreissena, jer je poznato da vrsta pokazuje jasne preferencije prema određenim tipovima podloge i hidromorfološkim uvjetima.
Osim istraživačkog dijela, provedeno je uklanjanje svih jedinki vrste Dreissena polymorpha s odabrane testne površine, kako bi se procijenilo razmnožava li se D. polymorpha na području rijeke Neretve. Za tu svrhu odabrana je lokacija Neretva_Krvavac_II_1, gdje je definirana testna ploha s procijenjenom gustoćom od približno 200 jedinki/m², na kojoj je provedeno potpuno uklanjanje svih prisutnih jedinki.
Za sve lokacije istraživanja zabilježene su GPS koordinate u koordinatnom sustavu HTRS96. Terenski podaci o lokalitetima, zabilježenim vrstama, brojnosti, stanišnim značajkama i izmjerenim parametrima organizirani su u tabličnom obliku, dok su prostorni podaci obrađeni u GIS okruženju radi izrade kartografskih prikaza rasprostranjenosti ciljne vrste i ostalih relevantnih nalaza.
Rasprostranjenost i gustoća populacije: vrsta potvrđena na 14 lokaliteta
Prisutnost vrste D. polymorpha potvrđena je na 14 lokaliteta. Pozitivni nalazi koncentrirani su ponajprije u srednjem i donjem dijelu glavnog toka Neretve, u Staroj Neretvi te u sustavu Male Neretve. Vrsta nije zabilježena u istraživanim pritocima Desanka, Mislina, Norin i Crna Rika, niti u jezerskim sustavima kao što su Modro oko, Desansko jezero, jezero Kuti i Baćinska jezera. Takva prostorna raspodjela upućuje na to da je aktualno širenje vrste zasad ograničeno na glavni riječni koridor Neretve i povezane veće rukavce.
Najveće gustoće populacije utvrđene su na lokalitetima s tvrdim i stabilnim podlogama, osobito na betoniranim obalama, kamenim strukturama i antropogeno modificiranim dijelovima vodotoka. Posebno se ističe lokalitet Kula Norinska, gdje je zabilježena vrlo visoka brojnost jedinki i kontinuirana kolonizacija pogodnih podloga. Na pojedinim lokalitetima zabilježene su i juvenilne jedinke, što upućuje na mogućnost razmnožavanja vrste u istraživanom području.
Rizici daljnjeg širenja i preporučene mjere upravljanja
Rezultati istraživanja pokazuju da je Dreissena polymorpha u donjem toku rijeke Neretve prisutna u stabilnim populacijama te da postoji potencijal njezina daljnjeg širenja. Najveći rizik odnosi se na širenje prema drugim povezanim slatkovodnim i bočatim staništima, kao i na moguće negativne učinke na autohtone vodene zajednice, osobito nativne školjkaše, bentoske organizme i druge sastavnice ekosustava. Dodatni rizik predstavlja mogućnost obraštanja vodne infrastrukture, plovila i umjetnih površina.
Na temelju provedenog istraživanja preporučuje se nastavak sustavnog monitoringa, osobito na rubnim dijelovima utvrđenog areala i u vodenim tijelima u kojima vrsta zasad nije potvrđena. Također se preporučuje provedba selektivnih mehaničkih mjera uklanjanja na lokalitetima s visokim gustoćama, uz izbjegavanje kemijskih metoda zbog osjetljivosti ekosustava i prisutnosti zavičajnih i endemskih vrsta. Važan dio upravljanja treba biti i edukacija lokalnog stanovništva, ribolovaca, korisnika plovila i drugih dionika o sprječavanju nenamjernog prijenosa vrste u nova staništa.
Provedeno istraživanje predstavlja početnu stručnu osnovu za daljnje praćenje, upravljanje i kontrolu populacije raznolike trokutnjače u delti Neretve te za planiranje mjera zaštite osjetljivih vodenih ekosustava kojima upravlja nadležna javna ustanova.
Provedba ovog projekta doprinosi sljedećim ciljevima održivog razvoja:
