Naziv projekta: Kontrola populacije invazivnih vrsta u delti Neretve u sklopu projekta bePrePAred (Interreg IT-HR: Priprema, prilagodba, rekonstrukcija: aktivnosti za promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i otpornosti na katastrofe u talijanskim i hrvatskim osjetljivim ekosustavima)
Klijent: Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije
Trajanje: 05/2025 – 07/2026
Lokacija: Hrvatska
U sklopu projekta bePrePAred provedeno je istraživanje rasprostranjenosti i gustoće populacije invazivne vrste raznolika trokutnjača (Dreissena polymorpha) na području delte Neretve. Istraživanje je obuhvatilo veći broj detaljno obrađenih lokaliteta koji su uključili glavni riječni tok, njegove rukavce i pritoke, jezera te druga povezana vodena tijela.
Područje istraživanja i odabir lokaliteta
Odabir lokacija proveden je kombinacijom više kriterija s ciljem što potpunijeg obuhvata mogućih staništa i realne prostorne rasprostranjenosti vrste na zaštićenom području kojim upravlja nadležna javna ustanova. U odabiru su korišteni administrativni, ekološki, hidrografski i geomorfološki kriteriji, pri čemu su ekološki uključeni slatkovodni i bočati ekosustavi, hidrografski različiti tipovi vodenih tijela poput rukavaca, uvala, pritoka i matičnih tokova, a geomorfološki tip korita, vrsta supstrata i dubina vodenog stupca.
Dio lokacija odabran je ciljano prema prisutnosti potencijalno pogodnih mikrostaništa za naseljavanje vrste, uključujući betonirane obale, potporne stupove mostova, brane, betonske i drvene molove, obale učvršćene kamenim nasipima te plutajuće objekte poput plutača. Jedna lokacija uključena je i na temelju dojave lokalnog stanovništva, radi provjere neformalno prijavljene prisutnosti vrste. Uzorkovanje i pregled lokacija provedeni su kombinacijom više terenskih metoda, ovisno o dostupnosti staništa, prozirnosti vode, vrsti podloge i dubinskim karakteristikama pojedinog lokaliteta.
Terenske metode istraživanja populacija trokutnjače
Primijenjene metode uključivale su:
(1) vizualnu pretragu s čamca,
(2) pretragu hodanjem po dostupnim obalnim i plitkim dijelovima,
(3) ronilačku pretragu na sublitoralnim i dubljim staništima,
(4) korištenje bentosne mrežice i bagera za uzorkovanje makrozoobentosa i supstrata.
Kombiniranje više metoda u istraživanjima Dreissena populacija opravdano je činjenicom da različite metode daju najbolji učinak na različitim tipovima staništa, osobito pri razlikama između tvrdih podloga, plićih obalnih zona i dubljih ili manje dostupnih dijelova dna.
Na plitkim i pristupačnim dijelovima lokaliteta školjkaši su traženi vizualnim pregledom podloge i ručnim prikupljanjem, dok je u dubljim dijelovima pregled proveden ronjenjem i neposrednim opažanjem prisutnosti jedinki na prirodnim i umjetnim supstratima. Na odabranim lokacijama provedeno je i uzorkovanje bentosa primjenom bentosne mrežice te bagera radi pregleda podloge, prikupljanja jedinki i potvrde prisutnosti vrste na mjestima gdje vizualna metoda sama po sebi nije bila dostatna. U sklopu istraživanja korištena je i kvadratna bentos mreža („kracer”) za uzorkovanje školjkaša i procjenu gustoće populacije, izražene kao broj jedinki po metru kvadratnom, gdje su terenski uvjeti to omogućavali. Prikupljeni primjerci vrste D. polymorpha i ostalih zabilježenih školjkaša pohranjeni su u etanol radi očuvanja uzoraka za daljnju laboratorijsku obradu. U laboratoriju su provedena morfometrijska mjerenja duljine, širine i visine ljušture uporabom digitalnog pomičnog mjerila visoke točnosti.
Parametri vode, testna površina i prostorni podaci
Na svim lokalitetima izmjereni su osnovni fizikalno-kemijski parametri vode: temperatura vode, koncentracija otopljenog kisika, zasićenje kisikom, pH vrijednost i konduktivitet. Uz to su zabilježene i glavne značajke staništa, uključujući tip podloge (stijene, kamenje, pijesak, šljunak, mulj, glina, blato), smještaj vodotoka u krajobrazu (livada, šuma, šikara, urbano područje), prisutnost biljaka u i uz vodotok te natkrivenost vodotoka. Takav skup abiotičkih i stanišnih podataka važan je za tumačenje pojavnosti i gustoće populacija Dreissena, jer je poznato da vrsta pokazuje jasne preferencije prema određenim tipovima podloge i hidromorfološkim uvjetima.
Osim istraživačkog dijela, provedeno je uklanjanje svih jedinki vrste Dreissena polymorpha s odabrane testne površine, kako bi se procijenilo razmnožava li se vrsta na istraživanom području. Za tu svrhu odabran je lokalitet s visokom procijenjenom gustoćom populacije, na kojem je definirana testna ploha i provedeno potpuno uklanjanje svih prisutnih jedinki.
Za sve lokacije istraživanja zabilježene su GPS koordinate u službenom državnom koordinatnom sustavu. Terenski podaci o lokalitetima, zabilježenim vrstama, brojnosti, stanišnim značajkama i izmjerenim parametrima organizirani su u tabličnom obliku, dok su prostorni podaci obrađeni u GIS okruženju radi izrade kartografskih prikaza rasprostranjenosti ciljne vrste i ostalih relevantnih nalaza.
Rasprostranjenost i gustoća populacije
Prisutnost vrste D. polymorpha potvrđena je na dijelu istraženih lokaliteta. Pozitivni nalazi koncentrirani su ponajprije u srednjem i donjem dijelu glavnoga toka te u povezanim većim rukavcima. Vrsta nije zabilježena u istraživanim pritokama niti u jezerskim sustavima na području istraživanja. Takva prostorna raspodjela upućuje na to da je aktualno širenje vrste zasad ograničeno na glavni riječni koridor i s njim povezane veće rukavce.
Najveće gustoće populacije utvrđene su na lokalitetima s tvrdim i stabilnim podlogama, osobito na betoniranim obalama, kamenim strukturama i antropogeno modificiranim dijelovima vodotoka. Posebno se ističu lokaliteti s izgrađenom obalnom i vodnom infrastrukturom, na kojima je zabilježena vrlo visoka brojnost jedinki i kontinuirana kolonizacija pogodnih podloga. Na pojedinim lokalitetima zabilježene su i juvenilne jedinke, što upućuje na mogućnost razmnožavanja vrste u istraživanom području.
Rizici daljnjeg širenja i preporučene mjere upravljanja
Rezultati istraživanja pokazuju da je Dreissena polymorpha u istraživanom području prisutna u stabilnim populacijama te da postoji potencijal njezina daljnjeg širenja. Najveći rizik odnosi se na širenje prema drugim povezanim slatkovodnim i bočatim staništima, kao i na moguće negativne učinke na autohtone vodene zajednice, osobito nativne školjkaše, bentoske organizme i druge sastavnice ekosustava. Dodatni rizik predstavlja mogućnost obraštanja vodne infrastrukture, plovila i umjetnih površina.
Na temelju provedenog istraživanja preporučuje se nastavak sustavnog monitoringa, osobito na rubnim dijelovima utvrđenog areala i u vodenim tijelima u kojima vrsta zasad nije potvrđena. Također se preporučuje provedba selektivnih mehaničkih mjera uklanjanja na lokalitetima s visokim gustoćama, uz izbjegavanje kemijskih metoda zbog osjetljivosti ekosustava i prisutnosti zavičajnih i endemskih vrsta. Važan dio upravljanja treba biti i edukacija lokalnog stanovništva, ribolovaca, korisnika plovila i drugih dionika o sprječavanju nenamjernog prijenosa vrste u nova staništa.
Provedeno istraživanje predstavlja početnu stručnu osnovu za daljnje praćenje, upravljanje i kontrolu populacije raznolike trokutnjače u delti Neretve te za planiranje mjera zaštite osjetljivih vodenih ekosustava kojima upravlja nadležna javna ustanova.
Provedba ovog projekta doprinosi sljedećim ciljevima održivog razvoja:
